Sigurnost u konzumiranju hrane

PREVENTIVNI SAVJETI I TEHNIKE

na vrh

Održavati čistu kuhinju.

Prakticirati pametnu kupovinu.

  • Prvo kupovati hranu koja se ne može pokvariti.
  • Nikada ne kupovati ambalažu koja je razrezana, udubljena, curi ili je na drugi način oštećena.
  • Provjeriti datum isteka roka i kupovati svježe proizvode.
  • Pitati informacije o hrani koja nije pakirana.

Biti oprezan s upozorenjima vezanim za lokalnom, nacionalnom i uvoznom hranom.

Osigurati sigurno skladištenje.

  • Slijediti upute za spremanje i kuhanje kako su navedene na naljepnici.
  • Podesiti ispravnu temperaturu za hladnjak i zamrzivač.
  • Pripremiti (ili zamrznuti) svježe meso ili ribu u roku od 2 dana; govedina, janjetina, svinjetina i teletina mogu trajati i do 5 dana.
  • Konzervirana hrana s visokim kiselinama (rajčica, ananas) može trajati otprilike 12-18 mjeseci.
  • Konzervirana hrana s niskim kiselinama (riba, povrće, meso) može trajati do 5 godina, ako je skladištena na prikladnom suhom i hladnom mjestu.

SIGURNO RUKOVANJE HRANOM

na vrh

Uvijek prati ruke i, ako je potrebno, dotičnu hranu (iako izgleda čisto).

  • Voće i povrće koje nije potrebno oguliti oprati čistom vodom.
  • Oprati svaki list zelene salate i zrno grožđa pojedinačno.
  • Koristiti sapun i vodu za ono voće i povrće koje će biti oguljeno.
  • Uvijek oprati sve površine, pribor i daske za rezanje koji su došli u dodir sa sirovim mesom i ribom.

Sudopere i kuhinjske elemente održavati čistim koliko god je više moguće.

Paziti na unakrsnu kontaminaciju. Držati sirovu i kuhanu hranu odvojeno. Sigurnost hrane uvijek mora biti prioritet.

MJERE OPREZA PRI KUHANJU

na vrh

Temeljito skuhati hranu. Nedovoljno skuhana hrana je izvor mikroba i loših bakterija.

  • Govedina i svinjetina trebaju se kuhati na najmanje 70 stupnjeva celzijeva;
    • Meso treba izgubiti ružičastu nijansu (izvana i iznuta).
  • Perad na više od 82 stupnjeva celzijeva.
  • Mljevena govedina, janjetina, teletina i svinjetina na više od 70 stupnjeva celzijeva.
  • Ribu treba kuhati dok ne porumeni (ali ne da se raspadne); škampi dok ne postanu neprozirno ružičasti; kamenice dok ne postanu gipke.

Izbjegavati sirovo meso i svu sirovu morsku hranu.

Dobro iskoristiti hladnjak.

  • Marinirano meso (pokriveno tanjurom) i ostatak pokvarljivih ostataka držati u hladnjaku (mikroorganizmi se neće razmnožavati).
    • Da bi se brže ohladilo veće porcije podijeliti na manje porcije.
  • Ne ostavljati pokvarljivu hranu vani dulje od dva sata (ili, ako je vruća, najviše sat vremena).
  • Pokušati pojesti ostatke unutar 4 dana.

Odmrznuti hranu prema sljedećim savjetima o sigurnosti hrane:

  • Hladnjak nudi najsigurnije (ali najsporije) odmrzavanje hrane.
    • Meso bi se trebalo uvijek odleđivati u hladnjaku.
  • Ostaviti hranu u hladnoj vodi za brže odmrzavanje; obavezno promijeniti vodu svakih pola sata i započeti s kuhanjem odmah kad se hrana odmrzne.
  • Odmrzavanje u mikrovalnoj pećnici je brzo, ali nije tako sigurno ni zdravo za vašu hranu; svakako skuhati odmah nakon odmrzavanja.
  • Održavati pravu temperaturu za hranu; poslužiti ili održavati toplu hranu na ili iznad 60 stupnjeva celzijeva, a hladnu hranu na ili ispod 4 stupnjeva celzijeva.

ALERGIJE I INTOLERANCIJA NA HRANU

na vrh

Alergija na hranu je loša reakcija imuno sustava tijela

  • Uobičajeni alergeni u hrani: mliječni proizvodi, jaja, kikiriki, orasi, soja, pšenica i riba.
  • Znakovi i simptomi alergije na hranu:
    • Svrab, osip.
    • Oticanje, osobito područje glave i grla.
    • Respiratorne poteškoće, gušenje, kratkoća daha.
    • Bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev.
    • Vrtoglavica, nesvjestica.
  • Savjeti za preživljavanje:
    • Informirati druge o alergiji medicinskom narukvicom/ogrlicom.
    • Nositi uređaj za automatsko ubrizgavanje adrenalina.
    • Odmah potražiti liječničku pomoć.
  • Spasiti djecu:
    • Obavjestiti školu o alergiji i što poduzeti u slučaju napada alergije na hranu.
    • Biti siguran da dijete zna alergene, kako čitati etikete i držite se podalje od određenih sastojaka i što treba učiniti u hitnim slučajevima.
    • Opremiti dijete (i školu) s opremom i resursima (EpiPen) da reagira ako se nešto takvo dogodi i da odmah potraži medicinsku pomoć.
    • Opskrbiti se pametnim, sigurnim grickalicama.

Intolerancija na hranu abnormalna pojava koja ne uključuje imunološki sustav i manje je opasna od alergije na hranu.

KAKO SPRIJEČITI TROVANJE HRANOM

na vrh

Kuhati meso i plodove mora temeljito kako bi se uništile loše bakterije.

Biti svjestan potencijalnih toksina (živa, PCB, pesticidi) u nekim morskim plodovima (školjke, sirove kamenice, tuna, morski psi) koji mogu biti posebno štetni za djecu i embrije.

Pažljivo postupati s jajima; držati svježa jaja u hladnjaku i kuhati ih dok žumanjak ne očvrsne.

Pasterizirati mliječne proizvode kako bi se uklonile opasne bakterije.

Temeljito oprati i (po želji) očistiti svježe proizvode, koji mogu biti zagađeni od zemlje ili vode.

Biti oprezan s dječjom hranom; imunološki sustav dojenčadi i male djece nije u potpunosti razvijen i stoga su ugroženiji od odraslih.

  • Uvijek provjeriti ambalažu.
  • Ne dijeliti dječju hranu s drugima, ne dijeliti pribor ili ne ostavljajti dječju hranu na sobnoj temperaturi dulje od nekoliko sati.
  • Otvorena hrana za bebe može se čuvati u hladnjaku do 3 dana.

Pažljivo rukovati s hranom za kućne ljubimce jer ona može sadržavati i štetne toksine ili bakterije, a može prenositi bolesti koje utječu i na čovjeka i na kućne ljubimce.

na vrh

Izvori podataka:

(1) National Enteric Disease Surveillance:Salmonella Surveillance Overview, page 1 by cdc.gov
(2) Food Safety by cdc.gov
(3) Food Safety, page 1 by cdc.gov
(4) Food Safety Science White Paper, page 2 by usda.gov
(5) Food Safety Statistics Index by dpc.senate.gov